12. oktobar 1998.

O ustavnim kategorijama vlasništva – u povodu nezakonite i neustavne tranzicije društvene imovine

Pravni i zakonski aspekti (aktuelne svjesno maglovite) tendence tranzicije vlasništva)

Federalni Ustav, kao i državni zakoni, samo garantuju pravo na vlasništvo (Sl. RBiH 37/95), ali ne navode instrumente zaštite vlasništva. Federalni Ustav nije definisao pojam i oblik vlasništva, niti titulare svojine, odnosno nekretnina koje nisu u vlasništvu građana-pojedinaca. Niti državni niti entitetski parlamenti nisu donijeli potrebne (posebne) uredbe kojima se definiše vlasništvo.

Parlament Federacije ni do danas nije usvojio Zakon o pretvorbi društvene imovine u državnu, koji je svojevremeno usvojila Skupština RBIH (Sl. RBiH 33/94). U tom aspektu ne postoji pravna validnost.   U zakonima se pominje pojam državnog kapitala, iako uopšte nema definisanog državnog kapitala, niti su utvrđeni organi upravljanja nad državnom imovinom (Sn. FBiH 2/95).

Zakon o osnovama vlasničkih odnosa koji je Skupština RBiH donijela 1995. nije razjasnio oblike vlasništva (Sl. RBiH 37/95). Tako nedorečen Zakon nije preuzet od Parlamenta Federacije, niti je usvojen drugi.

 

Političko-mafijaški razlozi zakonsko-pravne blokade

Nakon Izbora 1990., kada je suverenitet radničke klase umjesto na građane prešao na tri konstitutivne nacije, nacionalne oligarhije su dobile legitimitet ostvarivanja suvereniteta svaka na svom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine. Rat je pogodovao moduliranju tri pravna sistema, od kojih je svaki uglavnom temeljen na starom zakonodavstvu. Nijanse i dopune koje su ostavljale nevjerovatno velike praznine nedorečenosti, imaju projicirani karakter uzročnosti, a ne kako se želi prikazati posljedičnosti. Zakonske nejasnoće i nedorečenosti trebale bi biti validnim uzrokom za aktuelnu tendencu pretvorbe društvene imovine u državnu, a potom u privatnu. Pozadina ovome je političko-mafijaška namjera legalizacije pljačke društvene tj. državne imovine.